Tom prilikom je predstavljeno prvo delo, kako autori kažu, o jednoj od najmanje poznatih i istraživanih zajednica. U tom poduhvatu učestvovalo je i nekoliko kazivača iz Starčeva, kojima su nakon predstavljanja knjige dodeljene zahvalnice.
Katarina Čeliković, v. d. direktora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kaže da je ovo delo plod dvogodišnjeg istraživanja deset studenata zagrebačkog fakulteta - odseka za etnologiju.
- Tu su i radovi drugih istraživača, koji su se potrudili da daju istorijski pregled dolaska Hrvata pre 300 godina. Pokazalo se da hrvatske kulture u Banatu i te kako ima, pre svega u vidu pripadnosti Katoličkoj crkvi i nekim od običaja, kao što su oni u vreme poklada. Recimo, svinjokolji nisu služili samo kako bi bila napravljena neka kobasica i šunka, već su to bila i društvena događanja, kada bi se okupili članovi familije, komšije i prijatelji, a neretko bi bilo i muzike. Svedočili smo i kako se nekada živelo uoči velikih praznika, kada je, primera radi, pravljen božićni kolač, koji je prikazan i na naslovnoj strani ove knjige, uz božićnu granu i nošnju banatskih Hrvata - kaže direktorka.
Ona dodaje da su u monografiji obuhvaćeni i načini proslava, od krštenja do svatova, kao i sahrane, a zapisane su neke od pesama pevane na sprovodima. Među brojnim starim fotografijama mesto je našla i jedna na kojoj je stara starčevačka familija.
SN