Starčevačke novine
Dragi član naše porodice
Pisaću vam o jednom članu moje porodice. Taj dragi član moje porodice je moja mama. Ona se zove Milena. Zajedno, često pravimo neke kolače i baš volim da joj pomognem. Najčešće pravimo mafine.

Starčevo je danas veliko i moderno naselje u Banatu, ali su njegovi koreni mnogo dublji. Tokom 18. veka bilo je deo Banatske vojne granice, posebnog sistema odbrane Habzburške monarhije. U tim vremenima stanovnici su istovremeno bili zemljoradnici i vojnici, ljudi koji su dan provodili na njivi, a noć na straži. Kroz ovu rubriku, u devet nastavaka, vratićemo se dva i po veka u prošlost i pokušati da dočaramo kako je izgledao svakodnevni život tadašnjih Starčevaca. Likovi i dijalozi su književna rekonstrukcija, ali su istorijske okolnosti, način života i duh vremena zasnovani na poznatim istorijskim izvorima.

Nakon nedavno održane uspešne prve, u dvorištu starčevačkog muzeja održana je i druga po redu radionica pod nazivom “Neolitska gradnja“. I ovoga puta okupili su se istinski ljubitelji arheologije, istorije, ali i oni koji su se interesovali za praistorijske veštine gradnje, uzrasta od 7 do 37 godina.
U prošlim brojevima izneli smo statističke podatke iz 1905. godine o parohiji Srpske pravoslavne crkve u Starčevu iz knjige „Srpska pravoslavna mitropolija karlovačka” koju je u Sremskim Karlovcima 1910. objavio Mata Kosovac.

Redovne laboratorijske analize potvrćuju da je voda iz gradskog vovodova kvalitetna i bezbedna za upotrebu. Fokus preduzeća na obnovu i proširenje vodovodne mreže na teritoriji našeg grada

Podsetimo Starčevce o kome je reč?

Kako se zoveš?
- Dunja Popadić.

U starčevačkom ataru, među parcelama kukuruza i suncokreta, pre desetak godina pojavilo se polje koje je mirisom i bojom više podsećalo na jug Francuske nego na banatsku ravnicu. LJubičasti redovi lavande privlačili su poglede prolaznika, radoznale komentare komšija, ali i prve posetioce koji su želeli da se fotografišu i ponesu po koji cvet.