Starčevci se već godinama unazad snabdevaju domaćim lubenicama i dinjama kod Ilije Brozine (67) na štandu u centru kod “Gomeksa“. Ovaj Starčevac više od trideset godina se bavi proizvodnjom lubenica. Kaže da je ranije bostan prodavao vozeći ga traktorom po ulicama Vojlovice, ali to se danas više ne isplati zbog cene goriva. Sve što proizvede sam prodaje u Starčevu, a kakva je računica jednog proizvođača lubenica, Ilija objašnjava:
- Bude isplativo ako pada kiša i vreme bude bez dugih suša. Ranije je lanac bostana bio u vrednosti 6-7 lanaca žita. Sada to više nije tako. Ove godine sam uložio oko 120.000 dinara u seme, hemiju i đubrivo. Sa cenom bostana od 50 din/kg i dinje 100 din/kg teško ću taj novac da izvučem, a svoj rad da ne računam - kaže Brozina.
Posla oko lubenica ima još od februara kada počinju poslovi oko rasada za koji je zadužena Ilijina supruga Slavica. Nega lubenice se nastavlja u plastenicima gde mora da se vodi računa o temperaturi, a ovaj Starčevac za svoje plastenike koristi dve grejalice. Ilijine lubenice su nekalemljene, a od sorti se odlučio za topgan i talisman. Seje ih na lanac i frtalj jer sa te površine uspeva da ih proda sam tokom jednog leta. Dinje proizvodi iz domaćeg semena na znatno manjoj površini na kojoj stane oko 300 čokota.
Ono što kupac uvek pita je da li je lubenica slatka, a Ilija nam potvrđuje da su njegove lubenice slatke, ali sitne zbog nedostatka vlage. Problem je zalivanje lubenica u vreme ovogodišnje žetve, kad se mora u kombajne, i to se odma odrazi na napredovanje ploda jer lubenica traži dosta vode i konstantno zalivanje. Ipak, za njih je najvažnije ono što padne sa neba.
M. Jovišić
Pčelarstvo:
Avgust je mesec kada počinje priprema pčelinjih društava za narednu godinu. Avgust je često bez većih padavina: sušan a za pčelu bezdašan, zato svaki pčelar treba da odradi sledeće radove na svom pčelinjaku: da izvrši detaljan pregled pčelinjeg društva, sanira slabija društva i zameni stare matice, suzbije parazite, napravi klopke za ose i stršljene i moljce, da poboljša ventilaciju u košnici. Ozbiljan problem predstavlja parazit varda, zato je neophodno suzbijanje započeti odmah posle vrcanja meda odnosno krajem jula. Postoje biološke i hemijske metode. Biološka metoda je ram građevak. Hemijska metoda je testiranje preparatima: mravljom ili oksalnom kiselinom ili preparatima na bazi timola ili amitraza. Treba kombinovati najmanje dva preparata ukoliko je društvo bez hrane. Treba prihraniti šećernim sirupom da se dobije dovoljna količina hrane za preživljavanje zimskih pčela 15.000 do 20.000 jedinki.
Goran Stanković
Društvo pčelara “Starčevo“
Voćarstvo:
Za voćare i vinogradare nastavlja se period izuzetno loših vremenskih uslova - visoke temperature, a bez kiše. Kratkotrajne padavine praćene nepogodama samo više izazivaju strah od još većih šteta u zasadima voća i vinove loze. Znamo da je generalno, a u zavisnosti od mikro-lokacije, voće ili nije rodilo ili je rod podbacio. U vinovoj lozi se dešava nešto slično - dozreva pre uobičajenih rokova i grožđe je zbog toga generalno slabijeg kvaliteta.
Ove godine vino i rakije će biti skuplji u proizvodnji, pa samim tim i u prodaji, te obratite pažnju gde ih kupujete. Očekuje se i mnogo falsifikata.
Zdravi i vredni bili,
Božidar Dimitrić
Društvo vinogradara, voćara i destilera