All for Joomla All for Webmasters

ISTORIJA: Izbori 1938. (1)

01 February 2026

            Poslednji parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji održani su u nedelju 11. decembra 1938. godine, a na njima su birani narodni poslanici u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije. Glavni rivali bili su vladajuća Jugoslovenska radikalna zajednica (JRZ) Milana Stojadinovića i opozicioni Blok narodnog sporazuma na čelu s Vlatkom Mačekom. Treću političku grupaciju predvodio je Dimitrije LJotić kao vođa Jugoslovenskog narodnog pokreta „Zbor”, ali je s jedan posto glasova ostao u okvirima vanparlamentarnog delovanja.

            Izbori su održani po izbornom zakonu iz 1931. godine prema kome su parlamentarne liste morale da imaju kandidata za svaki srez i banovinu u Jugoslaviji. Glasanje se održavalo do 18 sati i bilo je javno. Ako je birač nepismen, neko od članova biračkog odbora je bio dužan da mu pročita nazive lista i kandidate na njima. Narodni poslanik je morao biti državljanin Jugoslavije i da ima najmanje 30 godina. Pravo glasa su imali svi neosuđivani muškarci stariji od 21 godine. Žene, kao i aktivni oficiri, podoficiri i vojnici pod zastavom nisu imali prava da glasaju. Jedini izuzetak su bili činovnici i službenici građanskog reda u vojsci.

            Novina za domaće prilike bilo je medijsko predstavljanje političkog programa. Na savremen način su korišćeni plakati, leci i štampa, dok je upotreba radija i filma povećala ukupan uticaj propagandnih poruka i donekle proširila krug njihovih primalaca. Stojadinović se koristio oprobanim markentinškim metodama nacističke Nemačke. Oformio je posebnu sekciju za propagandu, obilazio je mnoge gradove, snimani su promotivni filmovi, vodilo se računa o uređenju prostora za mitinge, organizovane su posebne izložbe na kojima su prezentovani rezultati vlasti, delila se pomoć siromašnima, štampane su brošure, objavljivane pesme. U kampanju Milana Stojadinovića aktivno je bila uključena i njegova supruga Augusta.

            Na sam datum izbora beogradski list „Dan” čija je uređivačka politika bila naklonjena vladajućoj stranci prenosio je pisanje štampe u Stojadinovićevu korist. Tako se navodi da je tog izbornog dana „Politika” objavila sledeće: „Na jednoj strani imamo program Jugoslovenske radikalne zajednice i dela Kraljevske vlade, koja se na nju oslanja. Osnovice toga programa čini narodno i državno jedinstvo i nepovredivost Ustava do punoletstva NJ. V. Kralja. Kakav je, međutim, karakter i značaj liste g. dr. Mačeka, kakav je program i kakve su smernice grupa i ljudi, okupljenih oko njegovog imena, ne radi podudarnosti načela i ideja, već kako sami kažu, iz tehničkih razloga, da bi oborili vladu.” Novine „Vreme” ovako su pisale navijajući za JRZ: „Jedni pridaju nedeljnim izborima plebiscitaran značaj. Drugi im, s pravom, poriču taj značaj. Pored ova dva postoji treće shvatanje: nedeljni izbori će dokazati koliko ima u Jugoslaviji ljudi, koji mogu, uzdignuši se iznad svakidašnjih spletaka i zabluda, odvojiti zlo od dobroga.” Najpristrasniji je bio članak u „Samoupravi”: Na dan 11. decembra triumfovaće ideja narodnog i državnog jedinstva, triumfovaće politika Vlade dr. Milana Stojadinovića i politika Jugoslovenske radikalne zajednice. Narod će svojim poverenjem dati nove snage i podrške mudrim i iskusnim državnicima koji su na zemaljskoj upravi dosada postigli tolike rezultate i obodriće ih da sa još većom voljom i novim elanom nastave svoju rodoljubivu i blagotvornu delatnost.”

(nastaviće se)

Dalibor Mergel

Top
We use cookies to improve our website. By continuing to use this website, you are giving consent to cookies being used. More details…